Hasting to haripatsrotepan

Svacko basjt ulavelar lsof vri hastring to najek khedipar an Svedijo savo megra ninna projekti savo nasht dumoja dolle nacionalipha haripats rotepa. Abbo kon nast rodel hasting ta sar jarr kava to?

Kon nast rodel?

Hasting nast rodel attjer organiphar ta biskopijar savo tji honkar themmkupa ire komúnalipha, ta savo biso vigjarst kerelare bukjakeripe an Svedijo.

Kava jarr thaj tjibbig te korodiba bási hasting kettanes ninna vavra khedipar, organiphar, biskopijar ire komúnalipha. Dojkoro mukhelas tji hasting to ulavdoa dsenor, akciadesajbe, bukjakeriper biso organiphangenj ire dseniphesikljojbe.

Gla so nast manus rodel?

Projektilovar ulavelas to

  • projekti savo resarir to te sórraloa dova rodeciklo kompetencijas (zoralipan te drabbra, randra, rakkra ta furste rotepa)
  • Chijber gla te vasdi dsanipar bási búttarrotepa, rotepat savo kultúraikerela ire rotepa mukahelar predde kusticker.

Dovasávrig asjas ulavela astispar savo sjunn to korodiben.

Karna nast manus rodel?

Korodibeningsmomentin honkar svacko basht predde decembero ta minosten attjer januario avela basht.

Sar rodel manus?

Korodiben ovibar ninna jikk formulari savo nasht bishas to lsof sénloast korodibningdivus. Korodibning ovibar pre svedoa.

Agorbe bási hasting

lsof kammar jeck ulavelat rekomandipkupa savo dikker pre korodibningar ta delar rodi bási glalavela atter hasting. Agorbe bási hasting astarelas attjer bastalons generalidikrektori. Kárne agorbe kammar naresela bishas kava ninna e-posta to sarine rodari. Jeck desan preal dolle delade hasting sikkras ire akate pre isof.se.

Nicodela hasting

Jeck organiphan ire biskopija savo kammar lejarit hasting honkar ushla te niga dova tjiro savo tjallets an agorbat mukhela jeck eknomiph reporti.

Akate nast diro drabba búttar

Akate pre webbpatrin asjas patrinor pre på svedoa kori diro nast drabba búttar bási sar manus rodelar ta reporti hasting, annera teli korodibning formulari, jura aktuliphe korodibnings momenti hem le kota attjer delade hasing ta kiskoa misal.