Čiro čačipe ka natcionalnio minoritoske šiba

Sa le departamenturi ando Švedo si lenge musai te den informatcia kai sa le natcionalnio minoriteturi thaj lenge šibake čačimata, vi jiddisch-thaj kon vorbil romanes.

Pala kado texto si te žanes save šibake čačimata si tut thaj soski zor šai thos pe či komuna thaj pe kaver departamenturi.

Natcionalnio minoriteturi djindjon le židuvuri, le rom, le samuri, švedisko finlanderia thaj tornedalingar. Le natcionalnio šiba si finladezisko, jiddisch, meänkieli, romanes thaj samisko.

O pervo 1 januari 2010 avilo jekh zakono pa natcionalnio minoriteturi thaj minoritetoske šiba (SFS 2009:724 External link., weboski rig švedisko) thaj ando januari 2019 neviarde o zakono kaste te šai aven le čačimata thaj le obligatcji mai zuriarde. Sa le komunuri si obligime te thon tseguri/gol thaj regli ande peski buči pa le minoritetongi politika. E komuna vi trubul te thol jekh struktura ande pesko divano tusa kai san anda jekh natcionalnio minoriteto kaste šai avel vi tut vorba ande pušimata kai azbal tut pala o dikhipe le minoritongo.

Sa le natcionalnio minoritetoske šiba trubun te aven line sama thaj arakhade

La šibako zakono (SFS 2009:600 External link., weboski rig švedisko) phenel ke le natcionalnio minoritetoske šiba trubun te aven line sama taj arakhade. Kado snačil naprimer ke o gav trubul te kerel tut kai san anda natcionalio minoriteto te šai sičos, te vazdes thaj te uzis či minoritetoski šib.

Le departamenturi trubun te den tut informatcia pa soske čačimata (pravo) si tut, sa jekh soski natcionalnio šib tu des duma vai kai ando Švedo tu bešeš.

Pravo pe dejaki šib

Tuke kai san anda jekh anda natcionalnio minoriteturi thaj si tut glati kai žan ande škola mišto te žanes ke ča glata si la apecialnio zuralo pravo ka dejaki šib. Ča glata si la pravo te lel sičaripe katar dejaki šib ande pesko minoritoski šib makar te na dena duma svako djes kudia šib khere. Čira glata naj musai te avel la haliaripe ande peski šib de anda gor te šai avel lake slobodo te sičol romanes (dejaki šib)

La škola si la obligatcia te kerel te šai avel sičarimos ande la dejaki šib ande le natcionalnio minoritoske šiba te

  • te si ke jekh studento kamel te sičol ( kamel te phenel ke nai musai te aven o mai čira 5 studenturi)
  • te si jekh malado sičaritoro

O šerutno la školako porončil te si ke jekh sičaritoro malado te sičarel la dejaki šib.

Te si či glata ande le natcionalnio minoriteturi rom thaj mai žanel jekh kaver šib anda le thema e škola atunči šai mukhel te sičon duj šiba te avela malado savorenge.

Specialnio zurale pravuri si kai finlandezisko, meänkieli thaj samisko

Specialnio zurale pravuri si tut kai des duma finlandezisko, meänkieli vaj samisko thaj bešeš ande jekh komuna andral e administratciaki rig (förvaltningsområde). Pe patrin Förvaltningsområden (webboski rig švedisko) šai dikhes te si či komuna andre ande jekh förvaltningsområde (administratciaki rig).

Tu kai bešes ande jekh komuna kai ande jekh administratciaki rig si tut pravo te vorbis thaj te keres komunikatcia le departamenontsa pe či šib. Tu čačes trubulas te biris te les jekh atveto pe sa kudia šib te si ke si tut jekh djela te keres ande administratciako gor.

Le komunuri trubul pala o zakono la školako te starajilpe te avel angluni škola kai ande kudo aktiviteto den duma savore vai uni žene e minoritetoski šib finladezisko, meänkieli vai samisko, te si niamuri kai kamen kado.

Le komunuri trubun vi te šinaven phurengo arakhajipe finlandezisko, meänkieli thaj samisko.

Tu kai bešes ande jekh komuna kai naj andre ande administraki rig (förvaltningsområde) vi tu šai les kontakto le departamentontsa pe šib e finlandezisko, meänkieli thaj samisko, te si bučarne kotse kai šai vorbin kudola šiba. Barim variso trubul te les katar o žutipe pa le phurengo arakhajipe ande le šiba finlandezisko, meänkieli, romanes vaj samisko, te si bučarne kotse kai šai vorbin kudola šiba.

Le komunuri thaj le departamenturi si len obligatcia te den tut informatcia kai san ando natcionalnio minoriteto pa čire čačimata (pravuri) Lenge musai vi te len sama katar le natcionalnio minoritenge šiba thaj kultura, thaj specialnio važno si le glatenge čačimata thaj pravo te vazden opre peski šib taj kultura. Thaj le komunuri thaj kaver departamenturi si lenge musai te den tut porončala ande pušimata kai žal pa natcionalnio minoriteto kai san tu andre.

Kai godi bešesa trubul te avel tut pravo te ramos finlandezisko, meänkkieli thaj samisko kai le parlamentoske manuš (Riksdagens ombudsmän), le manuš pe justitcia (justitiekanslern), le bučango kher (arbetsförmedling), surancaki kassa(försäkringskassa), la taxako departamento (skatteverket) thaj ka mediatoro pa diskriminatcia (diskrimineringsombudsmannen)

Kadalentca šai les kontakto

Te na plačala tut sar kerel či komuna vai kaver departamenturi karing o zakono šai les kontakto ka Länsstyrelsen (guvernosko komiteto) ando Stockholmo vaj kai o Sametinget (le samongi kris) thaj von trubun te zalatvin te šai len pe pala o zakono. Le samongi kris si opowežalnio (si te ašen laše) thaj o Länsstyrelse ando Stockolmo si opowežalnio anda le kaver šiba.

Länsstyrelsen i Stockholms län External link.
Telefono: 010-223 10 00

Sametinget External link.
Telefono: 0980-780 30

Katka šai djines mai but

Katka si mai but droma ande kaver webboske riga kai šai žanes mai but pa čire čačimata (pravuri) thaj pa administrake riga (förvaltninggsområden) O ramomos pe le webboske riga si pe Švedisko šib.