Tjiro čačimo pi nationelno minoriteticko šib

E intregi rajipen ando Švedo si pharipe te informalin e intregone nationelna minoriteton pa lenga šibako čačimo, vi e jiddisch taj vi kon romanes vorbin.

Kadale tekstosa šaj žanes ke soske šibake čačimata si tu taj so šaj manges khatar tjiro komuno taj khatar e avera rajipe.

Sar nationelna minoritetura ginenpe e židuvura, rom, samura, švedicka-finura taj e tornedalingura. E nationelna minoriteticka šiba si i finlandicko, jiddisch, meänkieli, romani taj samicko.

2010 januari 1 avilas ek zakono pa e nationelna minoritetura taj pa e minoriteticka šiba (SFS 2009:724 External link., web rig švedicka) taj ando 2019 januari 1 revidalinde o zakono kade ke hodj e čačimata taj so trubuj kerdo inke maj feder zurarde. Sako komuno site lel cilo taj inkeripe pe peski minoritetpoliticko butji. O komunos site avel struktueralime dialogo tusa so san nationelno minoriteto te del tu ande avilimo ande e pušimata taj rezultato so tut resel sar minoritetperspektivo.

Pe e intregi nationelna minoritetoske šiba site len sama taj vazden le

Šibakozakono (SFS 2009:600 External link., web rig švedicka) phenel ke hodj pe e nationelna minoritetoske šiba site len sama taj vazden le. Kado si eksempel ke hodj i societi site žutij tut so san nationalno minoriteto te sitjos, te barares taj te hasnis tjiri minoriteticko šib.

Rajipe site informeralin tut pa tjire čačimata, sa jekh ke hodj soski nationelno minoriteticko šib tu vorbis vadj ke hodj ka bešes ando Švedo.

Čačimo pe a dejaka šibako sitjarimo

Tu kon san anda e nationelna minoritetura taj situ šavoro andi skola šaj si mišto te žanes ke hodj tjire šavores si specilt zuralo čačimo pe a dejaka šibako sitjarimo. Tjire šavores si čačimo te aveles dejaka šibako sitjarimo ande lesko/lako minoriteticko šib vi tena vorbin khere i šib. Tjiro šavoro či trubuj te žanel i šib de khatar o anglunimo hodj te šaj aveles/avela dejaka šibako sitjarimo.

I skola site kerel dejaka šibako sitjarimo ande e nationelna minoritetoske šiba te si

  • jekh studento so kamel sitjarimo (či mangelpe hodj te aven maj cera panž studentura)
  • te si jekh lašo sitjardo.

O rektor phenel ke hodj jekh sitjardo si lašo te sitjarel dejaki šib.

Tjiro šavoro te si romano nationelno minoriteticko šavoro taj la/les si jekh aver šib anda aver themes i skola šaj del dejaka šibako sitjarimo ande duje šiben te si anda sos specielt.

Specielna zurale čačimata a finlandicko, meänkieli taj samicko

Specielna zurale čačimata si tut te vorbis finlandicko, meänkieli vadj samicka taj bešes andek komuno so si jekh Förvaltningsomrodeto. Pi rig Förvaltningsområden (web rig švedicka) šaj dikhes ke te si tjiro komuno ande ando förvaltningsomrodeto.

Tu so bešes andek komuno so si jekh förvaltningsomrodeto si tu čačimo te komunicalis e rajenca pe tjiri šib. Tut site den palpale vorba pe tjiri šib te san tu andek bajo i jekh partja so si andek förvaltningsomrodeto.

E komunura pala a skolako zakoni site zumaven te keren andi cigni skola (förskola) intrego vadj jekh bari rig te avel po minoriteticko šib finlandicko, meänkieli vadj samicka, te si deja/dada kon mangen kado.

E komunura vi site den (erbjuda) e phurengo kher po finlandicko, meänkieli taj samicka.

Tu so bešes andek komuno so naj förvaltningsomrodeto iš site biris te kontaktolis e rajen finlandicka, meänkieli vadj samicka, te si žene so keren butji khote taj žanen i šib.

Tut site žanen te den maj cera jekh rig anda gindimasko vordo ande e phurengo kher finlandicka, jiddisch, meänkieli, romanes vadj samicka, te si e komunos žene kon žanen kodi šib.

E komunura taj e rajipen sile pharimo te informalin tut so san nationelno minoriteto pa tjire čačimata. Len si vi pharipe te len sama pe nationelna minoritetonge šiba taj kultura, taj specialno importantoj e šavorenge taj e ternenge čačimata hodj te bararen pengi šib taj kultura. Taj vi e komunon taj e avere rajipen si pharipe hodj te muken ande tut te xale vast ande kodala pušimata so si pa tjiro nationelna minoritetura.

Akarka bešes ,mindig site žanes te iskiris finlandicka, meäankieli taj samicka e Parlamentoske ombundman, Justitekansler, Arbetsförmedlingo, Försäkringskassa, Skatteverket taj Diskrimineringsombudsmannen.

Khate šaj boldes tu

Kade te gindos ke hodj tjiro komuno vadj aver rajipe či keren kodo so si ando zakono šaj kontaktolis e Länsstyresos ando Stockholm vadj Sametinget so dikhel ke hodj te keren pala o zakoni. Sametingos si pharipe pi samicko taj e Länstyrelsos anda o Stockholm si pharipe pe e majbuta šiba.

Länsstyrelsen i Stockholms län External link.
Telefono: 010-223 10 00

Sametinget External link.
Telefono: 0980-780 30

Khate šaj gines majbut

Khate si lenkura ka avera web thana ka tu šaj žanes inke majbut pa tjire čačimata taj pa e förvaltningsomrodetura. Švedicksa si po webo.