Tu te san anda varisavo minoriteto si tu čačimo te hasnis tjiri šib kana tu ando kontakto san e rajenca. Khate šaj žanas če šibako čačimo situ taj so tu šaj manges khatar tjiro komuno taj khatar ávera raja.
1 januari 2010 avilas ek névo zakoni pa e nationelna minoritétura taj pa minoritetongišib. Nationelna minoritetura si e židovura, rom, samura, švédickafinnura taj tornedalura. E nationelnašiba si i jiddišch, romani šib, samicko, finicko taj meänkieli.
O zákoni phenel ke e intregi minoritetoskešiban site len sáma taj te žutin. Kodo kon si minoriteto si les čačimo te sitjol, ángletežal taj te hasnij peski minoritétoskišib.E raja site šunen pe e nationelna minoritétura taj te dikhen pala le so trubujle.E raja site informálin tut taj pa tjire čačimáta, bi kodo te dikhen če nationelno minoritétoskišib tu vorbis taj ká bešes.
Specielno zurálo čačimoj kodalen kon vorbin finicka, meänkielicka vadj samicka taj bešen andek komuno vadj ándral andek distrikto. Maj téle pi rig šaj dikhes ke hodj tjiro komuno ándej-e andek disktrikto.
Tu so bešes andek komunesko disktrikto situ čačimo te komunicális e rajenca pe tjiri šib. Vi te phenen tuke pe tjiro pušimo site phenen vi vorbimasa taj vi iskirimasa pe tjiri šib.Tu šaj manges pe e šavorengo-sáma linimo taj e phurengo, so si sa vadj ek kotor po finicko, meänkielicko vadj po samicko.Tu bešes ande kadala komunura varisavo Kiruna, Gällivare, Arjeplog, Jokkmokk, Haparanda, Pajala vadj Övertorneå situ čačimo te hasnis tjiri minoritetoskišib vi pi krisi.
Tu so bešes andek áver komuno so naj ande kadala disktirktura šaj den vi tut e raja te kontaktolis anda e phurengo-sámalinimo pi finicko, meänkielicko vadj samicko šib, te si kon butjázij khote manuša kon žanen kadala šiba. E raja site dikhen ke hodj si khote kecave manuša so butji keren kadala šiba kana trubuj.
Akár ká bešes mindig site žanes te iskiris pi finicko, meänkielicko ta samicko šib e Riksdagoske-ombudsmanoske, e Justitekansleroske, e Nasválengakasake (försäkringskassan) Skateverketoske taj e Diskrimineringsombudsmanoske.
Te gindos ke hodj tjiro komuno vadj ávera raja či trajin opre – či keren sar trubuj pala o zákono šaj kontaktolis tu atunči e Lenstyrelsesa ando Stockholmoski medja vadj Sametingetosa so dikhel ke hodj te žan pala o zákoni.
Tfn 08-785 40 00
Tfn 0980-780 30
Khate šaj gines majbut pa tjire čačimáta
Khate šaj dikhes če komunuraj so ándej ande disktriktura. E ávea komunura šaj mangen penge te žan ánde andek distrikto.
Borlänge, Borås, Botkyrka, Degerfors, Enköping, Eskilstuna, Fagersta, Finspång, Gällivare, Gävle, Göteborg, Hallstahammar, Haparanda, Haninge, Hofors, Huddinge, Håbo, Hällefors, Kalix, Karlskoga, Kiruna, Köping, Lindesberg, Ludvika, Luleå, Malmö, Mariestad, Motala, Norrköping, Norrtälje, Nykvarn, Oxelösund, Pajala, Sandviken, Sigtuna, Skinnskatteberg, Skövde, Smedjebacken, Solna, Stockholm, Sundbyberg, Sundsvall, Surahammar, Södertälje, Tierp, Trelleborg, Trollhättan, Trosa, Upplands Väsby, Västerås, Uddevalla, Umeå, Upplands-Bro, Uppsala, Älvkarleby, Örebro, Österåker, Östhammar och Övertorneå.
Arjeplog, Arvidsjaur, Berg, Dorotea, Gällivare, Härjedalen, Jokkmokk, Kiruna, Krokom, Lycksele, Malå, Sorsele, Storuman, Strömsund, Umeå, Vilhelmina, Åre, Älvdalen och Östersund.
Gällivare, Haparanda, Kiruna, Pajala och Övertorneå.