Nevimasko lil 3 šibako centro

Tela le berš 2022 o Isof site thol po than nacionalie šibake centruri pe sama le minoritonge šiba pe finlandezisko, jiddisch, meänkieli thaj romanes thaj katka ande le nevimaske lila šai ginaves sar žjal e buči angle. Tela april thaj majo sas o dikhipe mai but sar te thon direktivo grupi thaj te roden mai but bučara kai amare šibake centruri.

Gata arakle direktivo grupi ka šibako centro

Akana vužem gata si o šutipe le ženenge kai site aven ando direktivo grupa ande šibako centro. Le direktivo grupi site funkcionin sar experturi kudola bučasa te ingeren thaj te žutin ande šibako centroski buči. E direktivo grupa pe jiddisch sas le vužem o angluno kidipe thaj tela o šon majo site avela vi le kavren direktivo grupi lenge anglune kidimata.

Ande svako direktivno grupa si panž-šov žene kai representin le manušen kai den duma pe penge šiba. Von si todine pe trin berš numa si posibilita o maximo te žjan angle mai jekh mandatoski perioda. Mai angla sar te thon le direktivoske grupi musai sas o ketanimasko konsiljo thaj le nacionalnio minoriteturi te diskutin thaj te len sama pe lengi kompetencia. Ando halope lam opre le ružni kompetencji sar experianca katar e juridika, pedagogika thaj šibaki revalitatcia thaj dikhlam vi te si len kontakto kai le universiteturi kai si len responsablita pe šiba thaj vi lam sama te avel balanso maškar murš thaj žuvlia thaj pe geografiko rispimos.

Pe amari weboski rig šai djinen mai but pa soski buči si kai le direktivoski grupa thaj kon von si:

https://www.isof.se/vart-uppdrag/isofs-regeringsuppdrag/sprakcentrum-for-nationella-minoritetssprak/nationella-sprakcentrum/nyhetsbrev-sprakcentrum/nyheter-sprakcentrum/2022-04-29-klart-med-styrgrupper-till-sprakcentrum External link.

Ame žjas angle ande buči te rodas neve bučake koleguria

Ame mai dur keras (pušimata)intervju amare kanditatonca pai buči sar aktivatciako (bučako) šerutno thaj šibako žutitori kai šibake centruri. E vriama te keres aplikatcia pe kadala buča aba nakli ferdi e buči sar šibako žutitori ande šib meänkieli kai avela ando Kiruna inke si puterdi ži o 20 majo. Thaj vi rodas jekh šerutno pel nacionalnio šibako centro thaj jekh šerutno pel šibako arakhajitori (samatori) pel nacionalnio minoriteturi thaj švedisko semnonge šiba kai site keren buči pe nevi sektcia kudole dromesa (dikhimasa) pe nacionalnio minoritenge šiba thaj kultura.

Isof kerda vizita ando Kiruna

O 4–5 majo kerda o Isof jekh vizita ando Kiruna kaste šai lel pe jekh ketanimaski buči kusa Kirunaki komuna thaj o sametinget pa šibako centro thaj te šai dikhen pe lokaluria pe sama o filialo katar la šibako centro meänkieli kai site avel ando Kiruna. Ando dialogo kusa o Sametinget lam ame te keras jekh plano pai buči te ankalavas avri indikatoruri (musurimata) te šai las amen pala le nacionalnioske minoritetongo vazdimos.

Čire ginduria si važno

Ame pleznajis o baro starajimos thaj o intereso kai si pa o instalaciono pa nacionalnio šibako centro thaj lam but importanto ginduria thaj ideji pala e ketane buči katar ketanimasko konsiljo kaste žjal e buči mai angle. O kaver nevimasko lil avela publicime (muklo avri) ando juni.

Pe amaro web šibako centro isof.se/sprakcentrum šai djines p asar žjal e buči angle thaj te si tut pušimata thaj ginduria pa amari buči kai kamas te thas po than la šibako centro atunči drago amenge te kontaktis amen po elektroniko lil sprakcentrum@isof.se!

/Ann Heimer,
projektledare för språkcentrumarbetet på Isof